srijeda, 28. prosinca 2016.

Ivan Goran Kovacic-Jama

Kratak sadržaj
U prvom pjevanju iskopanih očiju iznosi detalje koji su se dogodili prije zločina i užas pretrpljen zbog gubitka vida. Bio je prisiljen da gnječi svoje oči. U drugom pjevanju slijedi opis događaja prije početka pokolja, poput iživljavanja krvnika nad svojim žrtvama te njihovih neprimjerenih razgovora i smijanja.
Slijedi treće i četvrto pjevanje u kojem slijepi junak i stradalnik osluškuje rad noža i pad u jamu svih onih koji su bili prije njega u redu. Počeo je brojati broj poginulih te zamišljati kako će izgledati njegovo pogubljenje.
U petom pjevanju ranjenik i stradalnik pada u jamu u kojoj se nalazi puno leševa. U šestom pjevanju i dalje čekajući svoj kraj stradalnik se trudi odrediti gdje se točno nalazi, odnosno koji je njegov položaj cijelo vrijeme očekujući bacanje bombe od strane krvnika.
Sedmo i osmo pjevanje opisuje bacanje vapna na poginule i udaljavanje krvnika od jame dok se stradalnik pokušava izvući iz užasa u koji je bačen. Kada je osjetio vlagu shvatio je da se spušta noć i bez obzira što su pod njim brojna tijela, on se preko njih trudi popeti kako bi napokon došao do željene slobode i što dalje od strahota koje je pretrpio.
U daljini je čuo pjesmu zočinaca i osjetio miris paljevine iz rodnog sela, pa se potrudio krenuti u tom smjeru. Odjednom su se iz šume čuli zvuci bitke i on kreće u smjeru gdje su dolazili pucnjevi. Tada su ga pronašli partizani onesviještenog i nakon što je došao sebi, govori im o svemu što je proživio. Poema na kraju završava slavljenjem slobode, osvete i početka novog života
Bilješka o autoru
Ivan Goran Kovačić rođen je 21. travnja 1913. godine u Lukovdolu, malom selu u Gorskom kotaru gdje je pohađao osnovnu školu, a s deset godina odlazi u Karlovac kako bi nastavio školovanje u gimnaziji, a 1926. godine u Zagrebu.
Prvi koraci u književnosti slijede 1929. godine djelom “Ševina tužaljka”, crtica koja je izašla u listu “Omladina”. Zajedno s još dvojicom pjesnika Hitrecom i Juričićem 1932. godine objavio je izbor pjesama koje je napisao dok je išao u gimnaziju.
Godine 1932. je maturirao i upisao se na studij slavistike, ali je nakon samo šest semestara napustio fakultet i posvetio se novinarskom te književnom radu zahvaljujući kojem si je osigurao egzistenciju.
Godine 1936. je izašla njegova prva samostalna knjiga, zbirka novela “Dani gnjeva”. Iste godine je dobio posao novinara, a ubrzo je postao urednikom rubrike za kulturu, u Hrvatskom dnevniku i u Novostima. Neko je vrijeme djelovao i u političkim vodama kao pristaša Hrvatske seljačke stranke.
Tijekom uspostavljanja NDH, tadašnje vlasti ga šalju da radi kao upravitelj pošte u Foči, ali na kraju ne odlazi jer ga Tin Ujević zadržava da radi s njim u Hrvatskom izdavačkom bibliografskom društvu, zbog čega ostaje u Zagrebu. Krajem 1942. godine zajedno s Vladimirom Nazorom odlazi u partizane. Pretpostavlja se da su ga 12. srpnja 1943. godine ubili četnici negdje u blizini Foče gdje je trebao ići raditi kao dio tadašnje vlasti iz NDH.
Grob je ostao nepoznat, a mnogi su u tome vidjeli povezanost između djela “Moj grob” i poeme “Jama”, posthumno tiskane 1944. godine u Italiji. Zbog prerane smrti Ivan Goran Kovačić je postao legenda, a to se na kraju odrazilo na sva njegova književna djela. U čast ovog velikog autora svake godine se u rodnom mjestu Lukovdolu u Gorskom kotaru, održava manifestacija poznatija kao Goranovo proljeće.
Napisao je “Dani gnjeva”, knjiga koja se sastoji od sedam novela: “Sedam zvonara Majke Marije”, “Probuđeni djedovi”, “Smrt u čizmama” itd… Spomenute novele održavaju socijalni angažman i povratak realizmu, što se tridesetih godina 20. stoljeća smatralo zaštitnim znakom hrvatske proze.
Socijalni motivi se pojavljuju i unutar štokavske poezije “Vjetar u šumi”. Štokavski standard je poslužio kao osnova za ostala djela poput: “Ognji i rože”, kajkavska zbirka koja je nastajala u periodu između 1936. i 1942. godine, ali kako nije dovršena sadrži 36 tekstova podijeljenih na 11 ciklusa.
Napisao je još: “Za našu djecu”, “Eseji i ocjene”, “Sveti psovač”, “Novele iz lukovdolskog zavičaja

Nema komentara:

Objavi komentar