Lovac u žitu

Autor: Jerome David Salinger

Lovac u žitu je moderni roman čije težište više nije na događajima nego na liku. Radi se o modernom romanu koji u svoje središte stavlja unutrašnji svijet lika (njegove emocije i misli, svijest i podsvijest). Ovdje lik nije junak (promatrač je svijeta oko sebe i okrenut je svome unutrašnjem svijetu, nema ciljeva, introvertiran je). Događaji se ne povezuju uzročno – posljedičnim vezama, nego asocijacijama i razmišljanjima glavnog lika.

Radnja ne teče kronološki (ona ovisi o subjektivnim proživljavanjima lika), a njezin se tijek prekida asocijacijama i monolozima. Ovdje se prostor i vrijeme razgrađuju (više nisu cjelovite kategorije kao u tradicionalnom romanu) i njihovo je poimanje subjektivno (promatraju se iz perspektive lika). Pripovjedač je često nepouzdan i pripovijeda u prvom licu, a vrlo česta pripovjedna tehnika modernog romana jest struja svijesti (izlaže se sve ono što liku padne na pamet, prividno nepovezano). Prisutni su žargonizmi.

Roman se pripovijeda se iz perspektive lika gdje su likovi tipični mladi, buntovni ljudi (učenici, adolescenti, studenti) koji se bune protiv tradicionalnih vrijednosti i (malo)građanskog morala. U pripovijedanje se unose žargonizmi, vulgarizmi, kolokvijalizmi, poznatiji kao jezik mladih. Holden Caulfield (pripovjedač i ujedno glavni lik romana) je šesnaestogodišnji tinejdžer, srednjoškolac (izbačen je iz internata i luta New Yorkom, opisuje svoje doživljaje) koji proživljava adolescentsku krizu i koji je natprosječno inteligentan (posebno s obzirom na svoju dob), ali emocionalno nezreo.

Holden Caulfield izražava svoj doživljaj svijeta i tinejdžerski sustav vrijednosti (iznosi stavove o odraslima, prijateljima, djevojkama, umjetnosti – o holivudskom filmu koji prezire, o glazbi, kazalištu, književnosti. On je samo tinejdžer koji želi želi čitati knjige onih autora s kojima bi poželio biti prijatelj nakon što pročita njihovo djelo). Cijelo vrijeme polemizira s licemjerjem, lažnim vrijednostima, snobizmom, stereotipima i izrazito je kritičan prema društvenoj nepravdi. Zalaže se za iskrenost, spontanost i autentičnost, a njegov je odnos prema svijetu ironijski (što se može iščitati iz njegovih stavova, ali i iz njegova jezika – žargonizmi, simuliranje usmene komunikacije u rečeničnim konstrukcijama, hiperbole = izražavanje mladih).

Cijelo vrijeme nosi crvenu lovačku kapu, poznatiju kao simbol razlikovanja od odraslih, ali i činjenice da on lovi ljude tijekom dva dana što ih provodi u New Yorku (što mu baš i ne uspijeva). Želi biti lovac u žitu (stihovi Roberta Burnsa Ako netko sretne nekog dok kroz žito ide, što Holden pogrešno pamti kao Ako netko nekog ulovi dok kroz žito ide). Njegove maštarije se odnose na to kako stoji na rubu provalije i lovi djecu dok se igraju u velikom žitnom polju da ne bi upala u provaliju. To se smatra središnjim dijelom romana jer otkriva njegovu opterećenost bratovom smrću (Allie je umro od leukemije). Ironija je u tome što on sam srlja u provaliju od koje želi spasiti drugu djecu.

Radnja ne teče kronološki (nema uzročno-posljedične povezanosti), a njezin se tijek prekida mnogobrojnim asocijacijama i monolozima; vrijeme radnje ovisi o subjektivnim proživljavanjima lika. Opisi prostora imaju simboličko značenje, tako je npr. na početku Holden u hotelima i barovima što ukazuje na njegovo nesnalaženje, otpor i bijeg jer se nalazi tamo gdje mu nije mjesto. Pred kraj romana radnja se odvija u mumijama i na dječjem igralištu koji ukazuju na to da je društvo odraslih kao društvo mumija, odnosno želju da se vrati u djetinjstvo.

Kratak sadržaj

Sedamnaestogodišnji Holden Caulfield iz New Yorka smješten je u sanatoriju ili psihijatrijskoj klinici na zapadnoj obali i pripovijeda nam o krizi kroz koju je prošao oko Božića prethodne godine. Mladi pripovjedač nam posve iscrpno pripovijeda događaje koji su trajali od subote popodne do ponedjeljka popodne i svoje intenzivne doživljaje koji su ga doveli u stanje živčanog rastrojstva. Holden je potresen zbog smrti mlađeg brata Alleja i ne može prihvatiti pravila i prilagodljivost koledža. Čuva njegovu bejzbol rukavicu ispisanu riječima pjesama.

Na samom početku romana on se zgraža nad licemjerjem školskog sustava. Holden je svjestan bijega iz Penceya, ali je i svjestan da roditelji neće primiti vijest o njegovom otpuštanju iz škole puna tri dana. U taksiju postavlja pitanje vozaču taksija, koje ga inače muči, a to je: “Kamo zimi odlaze patke koje plivaju po jezeru u Central Parku?”. Vraća se u hotel gdje mu liftboj Maurice ponudi uslugu prostitutke. Duboko deprimiran, pristaje, ali po dolasku prostitutke Sunny u sobu, ne snalazi se i plaća joj dogovorenih pet dolara.Sunny će tražiti više novaca, ali Holden neće pristati. Ona se vraća nakon kratkog vremena u pratnji Mauricea koji od Holdena nasilno uzima novac i Holden dobiva udarac u trbuh.

Ovo Holden doživljava kao veliko poniženje. Tako neslavno završava njegov prvi dan lutanja New Yorkom. Drugi dan Holden odlazi iz hotela i nastavlja lutati ulicama New Yorka. Sve više razočaran i sa sve manje novca Holden ipak odlazi do stana posjetiti sestru Phoebe. Phoebe ubrzo uviđa da je Holden izbačen iz škole i ona ga uvjerava u važnost škole. Kad se roditelji vrate, on se iskrada i odlazi na spavanje svom bivšem profesoru Antoliniju, kućnom prijatelju. Usred noći probudi ga Antolinijev dodir i Holden, zgrožen zbog slutnje o homoseksualnim sklonostima profesora, odlazi spavati u čekaonicu kolodvora Grand Central.

Ujutro opet luta ulicama New Yorka i ugovara sastanak sa sestrom Phoebe u Metropolitanskom umjetničkom muzeju. Phoebe želi pobjeći s njim, ali je on vodi u zoološki vrt i na vrtuljak. Tu  Holden odlučuje odustati od bijega. Roman završava kratkim epilogom u kojem Holden izvještava o svom trenutnom stanju i posjetima starijeg brata D. B. – ija koji je pisac scenarija u Hollywoodu.

Bilješka o autoru

Jerome David Salinger (1919. – 2010.) američki književnik (povukao se iz književnosti 1965.) i proslavio romanom “Lovac u žitu” (njegov jedini roman) koji je pisao deset godina (među tadašnjim američkim studentima, taj je roman dobio kultni status). Rođen je u New Yorku gdje je proveo veći diio djetinjstva. Njegov je otac bio uspješni Židov koji je radio na uvozu sira.

Nakon što je završio osnovnu školu poslan je na daljnje školovanje u Vojnu akademiju Valley Forge gdje je proveo dvije godine. Kada je izašao s akademije počeo je studirati na Sveučilištu u New Yorku. Na početku svoje ljubavne avanture bio je zaljubljen u Oonu O’Neill koja se kasnije udala za Charlesa Chaplina.