HASANAGINCA  

Analiza glavnih likova:

Oko 30 godina,crn,snažan,visok,odbojan i ljut muškarac,ponosan,ali

veliki junak.Iako je otjerao Hasanaginicu on ju je ipak volio svim srcem

što se pokazuje na početku drame.Pored toga on je bio i brižan otac,sin i

brat.

Ovaj odlomak pokazuje njegov ponos i brigu za Hasanaginicom.

HASAN-AGA: Ati peškeš!Majko,ona je majka djece moje!

MAJKA:Sikter!

HASAN-AGA:Ona je pod našim rzom i obrazom!

MAJKA:Sikter!

HASAN-AGA:…Pod našim namom i imenom Arapovića.

MAJKA:Sikter,rekoh…

Ovaj odlomak pokazuje njegovu brigu za djecom i dvorom.

HASAN-AGA:U dvoru kako?

MAJKA:Nako…

HASAN-AGA:Djeca kako?…

Hasanaginica

Lijepa,plava,oko 26 godina,bujne kose i tijela,dobra, voli djecu i muža, jadna, tragična.Njena sudbina isprepletena je nizom problema od kojih je jedan i njen mali nesporazum sa mužem zbog kojeg i dolazi do zapleta radnje koja se završava tragično.Kao i sve žene tog doba njoj su uskraćena glavna prava od kojih je i to da sama odlučuje o svom životu.Njena iskrena ljubav prema mužu se nažalost nije mogla ispoljiti ni u jednom momentu zbog niza okolnosti i problema.U mnogim odlomcima i dijelovima drame dobro se pokazuje njena neizmjerna briga i čežnja za djecom,kao i tuga,jad i nesebičnost.Psihički Hasanaginica je jako ožalošćena,potresena i sekirljiva osoba zbog čega je i došlo do tragedije. Što se tiče njenog karaktera, on je veoma pozitivan što se može uvidjeti u svim dijelovima drame.Pored toga u nekim odlomcima može se vidjeti da je Hasanaginica veoma obrazovana i pismena osoba koja je nastojala da nauči svoju djecu u čemu joj se suprotstavljala Hasanagina majka.

Pintorović–beg

Oko 35 godina,visok,ponosit,prijek,šutljiv,dobar,ljut,brzoplet i voli

svoju sestru…

U ovom odlomku jasno je naglašena njegova ponositost.

BEG PINTOROVIĆ:(Prekida) Šta zboriš,pjevaču?

GUSLAR:(Ne da se zbuniti)

Dočeka ga Vranić Ali-beže,

Isprid njega na noge skočio,

Kod sebe mu misto namistio…

BEG PINTOROVIĆ:(Ljut) Stani,ne valja ti pjesma.Kako može beg skakati

na noge prid agom?Gdi to ima?Evo kliškog kadije nekreče.

Sljedeća rečenica pokazuje njegovu brzopleost.

BEG PINTOROVIĆ:Sestro;dosta zbora!Svati dolaze!Otri suze!Pokaži se

čija si!

Pored svoje brzopletosti i ponosa Pintorović-beg je veoma promišljen i

dobar čovjek.

Hasanaginica  Analiza sporednih likova:

Majka (Hasan-agina)

Oko 45 god,sitnih očiju,blijeda lica,bigotna izraza,lošeg karaktera

Majka(bega Pintorovića i Hasanaginice)

Oko 50 god,smirena i vrijedna

Ajkuna:

Oko 16 god., lijepa,vižlasta

Abid:

Nešto stariji od Bega,blagog i dobroćudnog izraza i karaktera

Djeca:

Starija kćerka,10 godina

Stariji sin,oko 8 godina

Mlađa kćerka i Mlađi sin,oko 6 godina,blizanci

Pored ovih u drami se pojavljuju još neki likovi koji nisu u cjelini vezani za

tok radnje i koji samo jednom ili dva puta izlaze na scenu.

Hasanaginica  Kritički osvrt na djelo:

Preobrazovanje baladne građe u dramu Hasanaginica Isaković je uradio sa strašću i oprezom stvaralački raspoloženog povijesničara zaputivši se u osvjetljavanje socijalno-historijskih okolnosti pod kojim se mogao dogoditi tragični nesporazum između muža i žene.On je prvi bošnjački pisac koji se odlučio za dramatizaciju ove izazovne balade,ali je i prvi dramatičar uopće koji joj se uspio približiti na najbezbolniji način - sa dvostrukim srcem stvaraoca,starinskim u osluškivanju, a modernim u oblikovanju građe.Zato je Hasanaginica tekst klasičan analognoj sferi i vajanju likova,ali modernih dramaturških rješenja po segmentiranju prostora i paralelizmu zbivanja,čijom čvrstinom i skladom Isaković parira stamenom svijetu balade i njenom uvijek krepkom organizmu što diše čarobnom jednostavnošću savršenstva.

Hasanaginica  Dojam o djelu:

U drami Hasanaginica ono što je podstaknulo najviše mojih osjećanja kao što je vjerojatno isti slučaj kod većine čitalaca jenesebičnost i ljubav jedne žene koja je zatrpana porodičnom problematikom koja je opet gusto protkana društvenim i intimnim određenjima historijskog okvira Bosne iz prve polovice 17. stoljeća.U drami ono što me takođe dosta potaknulo na vlastito razmišljanje o toku radnje je Isakovićeva smirenost u pisanju koji je zaustavio svoju tvoračku maštu i više se približio baladi nego nekom vlastitom stilu i slobodi pisanja. Međutim nije samo pisac drame doprinjeo njenoj ljepoti već i njena vlastita ljepota već opjevana u baladi koja je zbog toga i prevedena na mnogo jezika.

Bilješke o piscu:

Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina kao već ostvaren pripovjedač i romansijer u drami se javio i Alija Isaković.Rođen je u Bitunji kod Stoca 1932.godine.Pripovjedač,dramski pisac,putopisac i historičar književnosti.Njegova najpoznatija djela su Sunce o desno rame,Semaforte drame:Kraljevski sudbeni stol,Hasanaginica,To(1979.),Generalijum(1979.) koje su donijele neosporan kvalitet u historijski tok bošnjačke dramske književnosti.Nedavno je objavio Riječnik karakterističnih bosanskih riječi.Trenutno živi i radi u Sarajevu.

Hasanaginica  Vrsta djela:

Drama / tragedija

Hasanaginica  Mjesto radnje:

U Zagvozdu,podno Biokova i na Klisu.

Hasanaginica  Vrijeme radnje:

Prva polovica 17. stoljeća.

Hasanaginica  Tema:

Tragični nesporazum

Hasanaginica  Ideja:

I mali nesporazum dovoljan je da dođe do tragedije.

Hasanaginica  Kratki sadržaj:

Sve počinje kad je junak Hasanaga ranjen u ratu, a žena ga ne posjećuje, jer je u to vrijeme bilo sramota da žena izlazi iz svoga dvora.Zato se Hasanaga razljutio i rekao ženi da kada se vrati kući da ga ne čeka, nego da ode iz dvora. Ona se rastuži jer će morati ostaviti petero djece. Na to dođe njezin brat Pintorović–beg i da ju udati za Imotskog kadiju. No ona je i dalje voljela Hasanagu. I rekla je bratu da kad će se udavati preko nje stavi bijelu plahtu da ne mora gledati svoju jadnu djecu. No Hasanaga je prepoznao Hasanaginicu ispod plahte, te je rekaoda ima srce kameno zato jer se neće smilovati djeci.Kad je