PRIPOVIJEDKE -IVAN GORAN KOVACIC

MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA

Bilješke o piscu:

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol kraj Vrbovskog, 21.3.1913. - okolica Vrbnice, kotar Foča, srpanj 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran. Bio je urednik kulturne rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u. Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane. Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga četnici. Pisao je pjesme, novele, eseje, kritike i članke. Za života je izdao zbirku pjesama „Lirika“ i knjigu novela „Dani gnjeva“, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude pritisnute siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Počeo je pisati i dva romana („Brod na potoku“, „Božji bubanj“), ali ih nije uspio završiti. Potkraj 1942. priredio je pjesme „Ognji i rože“ i knjigu kritika „Eseji i ocjene“, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata. Svojom izvornom i snažnom zbirkom „Ognji i roži“ uveo je u našu književnost kajkavsko narječje Gorskog Kotara, koje postoji kao mala jezična oaza. Osobitu brigu posvećivao je kulturi jezika, njegovanju stila i rječnika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika, ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema „Jama“ (u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz II. svjetskog rata; djelo o stravičnim fašističkim pokoljima, od kojih je i sam stradao. Smrt je snažan motiv i značajna pokretna snaga Goranove proze, a i čitavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam knjiga.

Tema:

Djelo govori o siromaštvu i teškom životu malog čovjeka, nemilosrdnosti

države, otuđenosti među ljudima, vrijeđanju i ismijavanju malog čovjeka

kojega nitko ne štiti.

Osnovna misao:

Čovjek ima svoju vanjsku – grubu, i unutrašnju - osjećajnu stranu, koja

progovara kad se radi o nepravdi prema slabima i siromašnima. Takav je

naizgled grubijan Franina, ali ga u duši boli nepravda načinjena Jačici.

Kratki sadržaj:

Jačica Šafran je bio govedar u selu Martinju. Kad je ostario, seljani su ga

odlučili zamijeniti novim govedarom. U znak zahvalnosti darovali su mu

kravu Golubu. Ispočetka mu je bilo teško, ali je s vremenom zavolio

Golubu i počeo obrađivati vrt. Franina Brdar je odlučio sagraditi kuću.

Isprva su se uzajamno ignorirali, ali je kasnije Franina počeo vrijeđati

Jačicu. Pred jesen došli su u selo državni činovnici da pokupe vojnicu.

Budući da Jačica nije imao novaca, zaplijenili su mu kravu Golubu. Tad je

Franini bilo žao Jačice i prvi put u životu je upotrijebio umanjenicu žaleći

za njegovom kravicom.

Kompozicija djela:

Uvod:        Upoznajemo se s Jačicom Šafranom.

Zaplet:      Zamjenjuje ga novi govedar u njegovu poslu.

Vrhunac:    Franina Brdar gradi kuću pokraj Jačice.

Rasplet:     Jačica mora izvršiti domovinsku dužnost.

Završetak: Jačica nije imao novaca, pa su mu zapljenili kravu Golubu.

Prepričana epizoda:

Franina Brdar vraćao se iz šume i vidio kako gospoda vode Golubu.

Odmah je shvatio što se dogodilo. Pričekao je Jačicu. Kad ga je vidio

onako slomljenog i očajnog, potapšao ga je i potreseno rekao: "Odveli su

ti, Jače, kravu - odveli su ti kravicu…". Zamahnuo je sjekirom prema nebu

u znak pobune protiv nepravde.

                    

                  SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE

Tema:

Težak život seljaka.

Osnovna misao:

Sirotinja je svakome teška, i Bogu i ljudima.

Problematika koja se obrađuje u djelu:

Siromaštvo, vjera i praznovjerje, ljudska glupost, zloba i zloća.

Kompozicija djela:

Uvod: Upoznajemo obitelj Grešnik i njezine probleme.

Zaplet: Zvonar Rok umire, a Crkveni odbor izabire Juru za zvonara.

Vrhunac: Oluja uništava ljetinu, a seljani okrivljuju Juru.

Rasplet: Jura se vješa o zvoničko uže.

Završetak: Seljani pokapaju Juru izvan dometa crkvenog zvona.

                SMRT U CIZMAMA

Tema:

Potlačeni položaj seljaka

Osnovna misao:

Izdajstvo i tlačenje uvijek se na kraju mora platiti

Problematika koja se obrađuje u djelu:

Odnos veleposjednika i seljaka, iskorištavanje i varanje seljaka,

izdaja u vlastitim redovima, pobuna seljaka protiv nepravde.

Kompozicija fabule:

Uvod:        Upoznajemo likove.

Zaplet:      Dolazak gospodina Klara i početak tlačenja seljaka.

Vrhunac:    Ivan Tuča mora ubiti svoju kuju Buru koju je ranio Miha.

Rasplet:     Ivan Tuča ubija Mihu Rabara.

Završetak: Tlačenje seljaka prestaje.